Razlika između vlažnih i sušnih godina može koštati BiH 210 miliona eura godišnje u proizvodnji struje

Hidrološke prilike imaju ključan uticaj na obim proizvodnje električne energije iz hidroelektrana u Bosni i Hercegovini, a razlika između izrazito vlažnih i sušnih godina može imati ekonomski efekat od oko 210 miliona eura godišnje, pokazuje analiza energetskog stručnjaka i predsjednika BH K CIGRE Zijada Bajramovića.

Velike hidroelektrane u BiH u posljednjih osam godina prosječno su proizvodile oko 5,3 teravat-sata električne energije godišnje. Međutim, zbog značajnih oscilacija u količini padavina i dotoka vode, ostvareni rezultati često su znatno odstupali od višegodišnjeg prosjeka.

Godina 2023, koju su obilježili povoljni hidrološki uslovi, završena je s proizvodnjom od 6,4 teravat-sata električne energije iz hidroelektrana, što je oko 21 posto iznad prosjeka. Povećanje proizvodnje sa prosječnih 5,3 na 6,4 teravat-sata predstavlja dodatnih 1,1 teravat-sata električne energije. Pri prosječnoj tržišnoj cijeni od 100 eura po megavat-satu, vrijednost te dodatne proizvodnje procjenjuje se na oko 110 miliona eura. Veća proizvodnja iz obnovljivih izvora omogućila je smanjenje potrebe za angažovanjem termoelektrana i uvozom električne energije, kao i povećanje izvoznog potencijala na regionalnom tržištu.

S druge strane, nepovoljni hidrološki uslovi mogu značajno ugroziti proizvodnju. Kao primjer navodi se 2020. godina, kada je zbog sušnih perioda i smanjenih dotoka vode proizvodnja iznosila svega 4,3 teravat-sata, odnosno oko 19 posto manje od osmogodišnjeg prosjeka. Takav pad proizvodnje znači gubitak od približno jednog teravat-sata električne energije, čija bi tržišna vrijednost, pri istoj cijeni od 100 eura po megavat-satu, iznosila oko 100 miliona eura. Uz izgubljene prihode od prodaje električne energije, elektroenergetski sistem suočava se i s dodatnim troškovima zbog potrebe za uvozom struje ili angažovanjem skupljih proizvodnih kapaciteta.

„Ukupna razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 teravat-sata, odnosno približno 40 posto prosječne godišnje proizvodnje velikih hidroelektrana u BiH. Pri cijeni od 100 eura po megavat-satu, ekonomski efekat te razlike procjenjuje se na približno 210 miliona eura godišnje", navodi se u analizi.

Bajramović upozorava da nepovoljna hidrologija može negativno uticati na finansijsku stabilnost elektroprivrednih preduzeća, smanjujući sredstva raspoloživa za investicije i modernizaciju energetskih kapaciteta. Ističe da takva varijabilnost potvrđuje potrebu za diversifikacijom energetskog sektora kroz razvoj vjetroelektrana, solarnih elektrana, baterijskih sistema za skladištenje energije i fleksibilnijeg upravljanja elektroenergetskim sistemom. Takve investicije mogle bi ublažiti posljedice hidroloških oscilacija, unaprijediti sigurnost snabdijevanja električnom energijom i osigurati dugoročnu finansijsku održivost energetskog sektora Bosne i Hercegovine.