Kineska kontrola nad retkim zemnim elementima gubi snagu zbog novih nalazišta u svijetu

Kineski pokušaji da izvoz retkih zemnih elemenata koristi kao geopolitičko oružje postepeno gube efikasnost jer su pokrenuli globalnu potragu za novim nalazištima i izgradnju nezavisnih lanaca snabdijevanja.

Prije petnaestak godina gotovo svi retki zemni elementi kopali su se i prerađivali u Kini, ali godine sličnih prijetnji značajno su promijenile tu sliku. Gotovo trećina ukupne proizvodnje sada se odvija u drugim zemljama, što je primoralo Peking da usmjeri fokus samo na najređe od retkih zemnih elemenata.

Trajni magneti od retkih zemnih elemenata postali su glavno bojno polje u kineskim trgovinskim ratovima sa suparnicima. Peking je iskoristio izvozna ograničenja za te uređaje kao mehanizam pritiska na američkog predsjednika Donalda Trampa zbog carina koje je uveo prošle godine, dok se ista taktika primjenjuje i protiv Japana nakon diplomatskog spora sa Tokijom.

Neodijum i prazeodijum, elementi koji pružaju magnetska svojstva većini uređaja u domu, postaju previše dostupni da bi prijetnje njima bile uvjerljive. Ti elementi pomažu u povezivanju kablova za punjenje sa prenosnim računarima, pričvršćuju mobilne telefone na držače i spajaju bežične slušalice u njihove kutijice.

Globalna potraga za novim nalazištima i razvoj nezavisnih lanaca snabdijevanja retkim zemnim elementima sužava prostor za geopolitički pritisak kojim je Kina nekada efikasno mogla da manipuliše tržištem.