Trumpova administracija podržala OpenAI u sporu sa Njujork tajmsom
Američka vlada je zvanično stala na stranu kompanije OpenAI u sudskom sporu sa listom Njujork tajms, tvrdeći da je treniranje vještačke inteligencije na autorskim tekstovima zaštićeno doktrinom fer upotrebe.
Njujork tajms je 2023. godine tužio OpenAI i Majkrosoft, tvrdeći da su kompanije bez dozvole koristile hiljade njegovih članaka za obuku jezičkih modela i tražeći odštetu od nekoliko milijardi dolara. Ovog utorka je američko Ministarstvo pravde sudu dostavilo pismeno u kojem navodi da država ima „snažan interes“ u ishodu spora, jer je od njega zavisi i da li će Sjedinjene Države zadržati vodeću ulogu u razvoju vještačke inteligencije.
U pismu se navodi da bi prihvatanje tumačenja fer upotrebe kakvo zastupa Njujork tajms bilo u suprotnosti sa osnovnim principima autorskog prava. „Ograničavanje razvoja velikih jezičkih modela pogrešnim tumačenjem doktrine fer upotrebe ugrozilo bi kreativni i naučni napredak, a usporilo bi i ekonomski razvoj Amerike“, navode advokati vlade u dokumentu.
Administracija tvrdi da je treniranje modela na autorskim tekstovima „izrazito transformativno“, jer sistemi suštinski mijenjaju ulazne podatke, kao i da OpenAI-jevi modeli ne predstavljaju direktnu konkurenciju člancima Njujork tajmsa - dva uslova koja sudovi uzimaju u obzir prilikom procjene fer upotrebe.
Portparol Njujork tajmsa Grejam Džejms poručio je da administracija staje na stranu kompanija vrijednih hiljadu milijardi dolara na štetu autora čiji je rad iskorišćen bez naknade. Slično je reagovala i izvršna direktorka Udruženja autora Meri Razenberger, koja je pismo ocijenila kao puno pogrešnih argumenata i nerazumijevanja autorskog prava.
Sudija Sidni Stin, koji vodi postupak, nije obavezan da uvaži stav vlade, ali pravni stručnjaci navode da će mišljenje Ministarstva pravde imati veliku težinu jer dolazi od same države.
Slučaj bi mogao da postavi presedan za brojne slične sporove medijskih kuća protiv razvijača vještačke inteligencije. Prošle godine je Anthropic u sličnom sporu pristao da autorima isplati 1,5 milijardi dolara zbog nezakonitog pribavljanja knjiga, iako je sud ocijenio da je samo treniranje modela predstavljalo fer upotrebu, dok je Meta u paralelnom postupku dobila spor jer tužioci nisu dokazali konkretnu štetu.
Izvori
Podijelite
Uočili ste grešku? Prijavite je - ispravke objavljujemo na samom članku.