Prstenovi od meteorskog gvožđa bili su statusni simbol antičke grčke elite

Nova studija objavljena u Časopisu za arheološku nauku otkriva kako su antičke minojske i mikenske elite koristile rijetko meteorsko gvožđe za izradu nakita i kada je ta moda nestala.

Istraživači su ispitali 91 predmet od gvožđa iz bronzanog i ranog željeznog doba sa 33 arheološka nalazišta u 19 muzeja. Koristeći ručne instrumente sa rendgenskim metodama koji ne oštećuju materijal, tim je mjerio sadržaj nikla u predmetima kako bi utvrdio da li su napravljeni od meteorskog gvožđa, koje sadrži visok procenat nikla.

Od svih testiranih predmeta, koji su uključivali alat, oružje, nakit i ukrasne predmete, samo prstenovi su napravljeni od meteorskog gvožđa. Istraživači su pronašli 13 takvih predmeta, od kojih je 10 vrlo vjerovatno napravljeno od meteorita, dok su tri moguća i zahtijevaju dodatno testiranje.

Većina prstenova pronađena je u grobnicama sa drugim vrijednim predmetima i kombinovana sa zlatom, srebrom ili bronzom, što ukazuje da su bili statusni simboli elite. Vlasnici su vjerovatno bili plemići ili članovi elite, jer je većina prstenova bogata niklom pronađena u bogato opremljenim grobnicama povezanim sa dvorcima u Mikenama, Vafeiju ili Kakovatosu.

Meteoriti su u Grčkoj izuzetno rijetki zbog klimatskih uslova koji djeluju štetno na izloženo gvožđe. Zbog toga istraživači smatraju da su meteoriti vjerovatno uvoženi u Grčku kao sirovina iz Egipta, gdje se u sušnijim područjima lakše pronalaze. Međutim, nema direktnog dokaza o porijeklu meteorita.

Gotovo svi prstenovi datiraju iz kasnog bronzanog doba. Nijedan prsten iz kasnijih perioda nije bio bogat niklom niti napravljen od meteorskog gvožđa. Čini se da je moda meteorskih prstenova cvjetala u kasnom bronzanom dobu, a zatim nestala prije ili oko kolapsa mikenskog dvorca, što se poklapa sa vremenom kada je počelo taljenje gvožđa.