Pet svakodnevnih navika koje povećavaju rizik od srčanih bolesti nakon 40. godine

Kardiolog Oliver Gutman iz Londona upozorava na pet naizgled bezazlenih navika koje mogu značajno povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti kod osoba u srednjim godinama, od 40. do 65. godine života.

Kasno večeranje, neposredno prije spavanja, dodatno opterećuje organizam jer se probava odvija u vrijeme kada bi tijelo trebalo da se priprema za odmor. Ova navika povezuje se sa većim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma, što doprinosi srčanim oboljenjima.

Proizvodi označeni kao "bez masti" ili "sa manje masti" ne moraju biti zdraviji izbor. Gutman savjetuje čitanje deklaracije, jer proizvođači često nadoknađuju uklonjenu masnoću dodatnim šećerom ili soli, što može biti nepovoljnije za kardiovaskularno zdravlje od originalne verzije proizvoda.

Skrivena so u industrijskoj hrani predstavlja ozbiljan problem. Hljeb, gotove supe, umaci i aromatizovani jogurt često sadrže velike količine soli, što dovodi do povećanja krvnog pritiska - jednog od glavnih faktora rizika za srčane bolesti i moždani udar.

Studija Univerziteta u Otavi iz 2024. godine pokazala je da osobe sa neredovnim vremenom spavanja i buđenja imaju 26 odsto veći rizik od srčanog ili moždanog udara u odnosu na osobe sa redovnim rasporedom. Nepravilan san narušava cirkadijalni ritam i utiče na regulaciju krvnog pritiska i hormona stresa.

Dugotrajno sjedenje predstavlja rizik čak i za one koji redovno vježbaju. Dugotrajna neaktivnost negativno utiče na cirkulaciju i osjetljivost na insulin, pa stručnjaci savjetuju prekidanje dugih perioda sjedenja kratkim pauzama za kretanje tokom radnog dana.