Pčelari u Hercegovini ove godine gotovo bez meda zbog suše - 70 do 80 odsto nije izvrcalo ništa

Pčelari u Hercegovini suočavaju se sa jednom od najlošijih sezona posljednjih godina. Dugotrajna suša, visoke temperature i nepovoljan raspored padavina gotovo su zaustavili pčelinju pašu, a 70 do 80 odsto pčelara ove godine nije izvrcalo gotovo ništa.

Ivica Kozina, pčelar iz Čapljine i član Poljoprivredne zadruge Matičnjak, kaže da je prošla godina bila znatno uspješnija sa dva do tri dobra vrcanja, dok se ove godine mnogi nadaju tek tome da će pokriti troškove. "U Hercegovini je bilo loše, meda je bilo vrlo malo. Pčelari su izvrcali nešto malo ili ništa", navodi Kozina.

Dio pčelara pokušava spas pronaći selidbom košnica iz vrele Hercegovine prema područjima sa nižim temperaturama i boljom pašom - prema Glamoču i drugim višim krajevima. Kozina je ove godine dio svojih pčela selio na bagremovu pašu u Posavini, gdje je uspio ostvariti prinos od oko 20 kilograma po košnici. Pčelari koji su ostali u Hercegovini izvrcali su svega pet do sedam kilograma po košnici.

"Kad ovdje ugrije, nema paše i nemaš ništa. Na livadskoj paši bilo je nešto meda, oko 15 kilograma, ali onda je došlo dugo vrijeme bez kiše. Zemlja je praktički spaljena", objašnjava Kozina. Posljednjih mjesec dana nije bilo kiše, pa su pčele pojele dobar dio meda koji su već unijele. Zbog nedostatka prirodne hrane pojedini pčelari morali su tokom sezone dodatno prihranjivati pčele.

Posljedice dugotrajnog sušnog perioda vidljive su posvuda - suše se čak i stabla koja su decenijama podnosila hercegovačka ljeta. Uz nedostatak hrane, pred pčelarima je i redovita borba protiv varoe, a dodatnu zabrinutost stvaraju požari koji tokom ljeta pogađaju Hercegovinu.

Kilogram domaćeg meda trenutno se najčešće prodaje za oko 25 maraka, iako pojedini proizvođači već traže 30 maraka, a ponegdje cijene dosežu i 35 maraka. Kozina očekuje da će se tek nakon završetka sezone i zbrajanja ukupnih količina vidjeti hoće li nedostatak domaćeg meda dovesti i do šireg rasta cijena. "Najvažnije je sada sačuvati pčelu i spremati se za iduću sezonu. Ako ove godine uspijemo pokriti troškove, biće dobro", zaključuje Kozina.