Naučnici potvrdili Darvinovu hipotezu nakon 150 godina - biljka Saxifraga je mesožderka

Više od 150 godina nakon što je Charles Darwin pretpostavio da su neke biljke iz roda Saxifraga mesožderke, nova studija je potvrdila da je bio u pravu. Istraživači su dokazali da vrsta Saxifraga candelabrum privlači, hvata i vari insekte pomoću ljepljivih dlačica.

Da bi se biljka smatrala mesožderkom, mora biti u stanju da privuče, uhvati i svari životinje. Darwin je vjerovao da ljepljive dlačice na Saxifraga služe za hvatanje insekata, ali njegovi eksperimenti nisu dali konkluzivne rezultate. Tim istraživača je sada proveo seriju testova na vrsti Saxifraga candelabrum koja raste u planinskom lancu Hengduan u Kini, na velikim visinama.

Zrele biljke su u prosjeku imale 71 insekta uhvaćenog na dlačicama na granama cvjetnih stabljika, dok su mlade biljke sa manje grana imale malo ili nimalo uhvaćenih insekata. Analiza je pokazala da biljka privlači insekte mirisom i da ima izbirljiv ukus - efikasni oprašivači rijetko bivaju uhvaćeni. Biljka cilja samo male insekte, dok velike oprašivače čuva na sigurnom.

Hemijska analiza je otkrila da biljke koriste enzim fosfatazu, koji se često nalazi u drugim mesoždernim biljkama, za varenje plijena. Istraživači su obilježili vinske mušice izotopom azota i uočili povećanje nivoa azota u Saxifraga candelabrum, što dokazuje da biljka apsorbuje hranjive materije iz insekata. Genetska analiza je dodatno pokazala da biljka dijeli gene sa drugim mesoždernim biljkama.

Studija objavljena u časopisu Nature Communications 4. avgusta sugeriše da bi mesožderstvo moglo biti mnogo rasprostranjenije među biljkama nego što se ranije vjerovalo. Naučnici pretpostavljaju da bi i druge članice familije Saxifraga, koje takođe imaju ljepljive dlačice, mogle biti mesožderke, baš kako je Darwin i pretpostavio.