Naucnici objašnjavaju uzrok razorne poplave u Nepalu: topljenje permafrosta čini planine nestabilnim

Naucnici su analizirali uzroke razorne poplave koja je 26. avgusta pogodila oblast oko vrha Langtang Lirung u Nepalu, kada je odron stijena i leda pao u dolinu i pokrenuo poplavni talas koji je odnio blizu hiljadu života. Prema njihovim nalazima, događaj nije bio jednostavan kolaps glečera, već složena lavina stijena i leda podstaknuta zagrijavanjem planinskih masiva.

Ogromna masa stijena, leda i naslaga pala je oko 1.200 metara u dolinu rijeke Lhende Kola, a poplavni talas je prošao skoro 100 kilometara nizvodno, nosecí sela i mostove na području granice Nepala i Kine. Satelitski i fotografski snimci pokazuju da je vjerovatno prvo došlo do kolapsa strme stijene, a zatim je pao i led koji je stajao na njoj.

Prilikom pada tolike mase oslobođena je velika količina energije, koja je otopila led u lavini i u dolini, dodajući ogromne količine vode u poplavni talas i pojačavajući njegovu razornost. Strm i uzak teren Himalaja dodatno je ubrzao kretanje smjese vode, stijena, zemlje i leda prema rijeci. Poslije prvog kolapsa došao je i klizist, a u novonastaloj udubini u dolini formiralo se malo jezero - područje ce ostati nestabilno jos neko vrijeme.

Naucnici navode sličan primjer iz februara 2021. godine, kada je u indijskom mjestu Camoli lavina stijena i leda sa vrha Ronti pokrenula tok od procijenjenih 27 miliona kubnih metara materijala, pri čemu je poginulo ili nestalo vise od 200 ljudi.

Region poznat kao Visoka planinska Azija, koji obuhvata Himalaje i Tibetansku visoravan sa prosječnom visinom od 4.000 metara, nije pastecen od klimatskih promjena - naprotiv, promjene se tamo dešavaju brze nego na drugim mjestima. Kako temperature vazduha sve češće prelaze nulu, glaceri se tope, a mijenjaju se i obrasci padavina.

Permafrost, odnosno dugo zamrznuto tlo i stijene, postaje sve osjetljiviji, sto je posebno opasno na strmim padinama gdje led drži rasparčane stijene zajedno. Kada se led otopi, veze između leda i stijena mogu popustiti, a voda počinje da prodire kroz dugo stabilne padine, koje tada mogu naglo popustiti. Ovo je posebno rizično za viseće glečere i manje mase leda koje se nalaze visoko na strmim padinama - ako popusti stijena koja ih podupire, i sam led može da se obrusi, povlačeći sa sobom kamenje, nanose i vodu.

Naucnici su analizirali 60 velikih lavina stijena i leda u regionu Visoke planinske Azije i utvrdili da je većina njih započela na sličnim, ranjivim padinama, sto ce, kako navode, pomoći u boljem razumijevanju uslova koji dovode do ovakvih katastrofa u budućnosti.