Naučnici istražuju kako uzgajati hranu na Mjesecu i Marsu

Naučnici sve ozbiljnije razmatraju kako bi buduće posade na Mjesecu i Marsu mogle da proizvode svježu hranu, umjesto da zavise isključivo od zaliha donesenih sa Zemlje. Profesor Univerziteta Kent Najdžel Dž. Mejson kaže da bi trajna naselja van Zemlje mogla nastati u narednih 20 do 30 godina.

Mejson, koji se bavi istraživanjem biljaka i klimatskih promjena, nedavno je održao predavanje o svemirskoj poljoprivredi u Palati nauke, gdje je objasnio da narednih desetak godina očekuje veliki broj novih svemirskih stanica - kineskih, američkih i onih koje grade privatne kompanije. Prema njegovim riječima, plan više nije da se samo ode na Mjesec i postavi zastava, nego da se grade staništa slična naftnim platformama ili istraživačkim bazama na Antarktiku, u kojima bi ljudi i roboti duže boravili i radili.

Jedan od najvećih izazova takvih naselja biće hrana. Astronauti danas uglavnom jedu obroke donesene sa Zemlje, koji nisu svježi, pa su naučnici počeli eksperimente sa uzgojem biljaka u svemiru. Do sada su u svemirskim stanicama uspješno gajene zelena salata, paradajz, rotkvice, leblebije i brokoli, dok proizvodnja mesa za sada nije izvodljiva na isti način.

Poseban problem predstavlja zemljište, jer na Mjesecu ne postoji tlo u klasičnom smislu - površinski materijal nema organski sadržaj potreban biljkama. Zbog toga naučnici razmatraju dvije mogućnosti: obogaćivanje mjesečevog materijala hranljivim sastojcima ili hidroponiku, odnosno uzgoj biljaka u vodi bez zemljišta. Cilj je da se što više resursa - materijal, voda, zemljište - koristi direktno na licu mjesta, kako bi se smanjili troškovi transporta sa Zemlje.

Umjesto odraslih biljaka, u svemir se šalje sjeme, jer zrele biljke teško podnose gravitacione sile koje nastaju prilikom lansiranja rakete. Naučnici prate kako sjeme klija i raste u uslovima vakuuma, radijacije, hladnoće i drugačije gravitacije, a razmatraju i genetsko prilagođavanje biljaka, na primjer deblje slojeve sjemena radi veće otpornosti na radijaciju.

„Brokoli bi zapravo mogao odlično da uspijeva na površini Marsa. Mrzim brokoli, ali on se pokazao fantastično“, rekao je Mejson kroz šalu, opisujući rezultate dosadašnjih eksperimenata.

Prema njegovim riječima, istraživanje svemirske poljoprivrede moglo bi imati primjenu i na Zemlji, posebno u uslovima klimatskih promjena koje dovode do degradacije zemljišta i nestašice vode u pojedinim dijelovima svijeta.