Naučnici detektovali promjene u sastavu ljudske krvi kako raste CO2 u atmosferi

Povećanje ugljen-dioksida u atmosferi moglo bi već ostavljati mjerljiv trag u ljudskom tijelu. Istraživači koji su analizirali više od dvije decenije zdravstvenih podataka iz SAD-a otkrili su da su nivoi bikarbonata u krvi porasli oko sedam odsto od 1999. godine, dok su kalcijum i fosfor opali.

Promjene u krvi blisko prate porast atmosferskog CO2, koji je od 2000. godine porastao sa oko 369 dijelova na milion na više od 420 danas. Istraživanje objavljeno u časopisu Air Quality, Atmosphere and Health analiziralo je rezultate testova krvi približno 7.000 ljudi u dvogodišnjim intervalima između 1999. i 2020. godine.

Bikarbonat je ključan za regulaciju kiselo-bazne ravnoteže u tijelu. Kako CO2 raste, tijelo zadržava dodatni bikarbonat kako bi održalo stabilan pH krvi. Iako ovaj odgovor pomaže očuvanju ravnoteže, njegovo održavanje tokom dugih perioda moglo bi imati fiziološke posljedice.

„Ako se trenutni trendovi nastave, modelovanje pokazuje da bi prosječni nivoi bikarbonata mogli da se približe gornjoj granici današnjeg prihvaćenog zdravog raspona za 50 godina", kaže voditelj istraživanja vanredni profesor Alexander Larcombe sa Instituta za dječija istraživanja u Australiji. Nivoi kalcijuma i fosfora mogli bi takođe da dostignu donju granicu zdravog raspona kasnije ovog vijeka.

Ljudi su evoluirali kada je koncentracija atmosferskog CO2 bila približno 280 do 300 dijelova na milion. Tokom posljednje decenije, atmosferski nivoi su rasli u prosjeku za oko 2,6 dijelova na milion godišnje, dok je samo 2024. zabilježen porast od 3,5 dijelova na milion.

„Izgleda da smo prilagođeni opsegu CO2 u vazduhu koji je sada možda prevaziđen", kaže koautor istraživanja dr Phil Bierwirth sa Australijskog nacionalnog univerziteta. „Normalan raspon održava delikatnu ravnotežu između količine CO2 u vazduhu, pH krvi, brzine disanja i nivoa bikarbonata u krvi."

Istraživači napominju da rezultati ne uspostavljaju direktnu uzročno-posljedičnu vezu, ali dosljednost promjena kroz veliku populaciju zaslužuje pažnju. Povećanje CO2 možda treba posmatrati ne samo kao ekološku brigu, već i kao dugoročni faktor javnog zdravlja koji bi trebalo pratiti.