Lijekovi mogu trajno promijeniti crijevnu mikrofloru, pokazuje veliko istraživanje

Istraživanje sprovedeno na više od 2.500 ljudi pokazalo je da uobičajeni lijekovi mogu izmijeniti sastav crijevnih bakterija godinama nakon što je pacijent prestao da ih uzima. Studiju su vodili naučnici sa Instituta za genomiku Univerziteta u Tartuu. Osim antibiotika, za koje je odavno poznato da remete crijevnu mikrofloru, slične dugotrajne efekte pokazali su i antidepresivi, beta-blokatori, lijekovi za smanjenje kiseline u želucu i benzodiazepini. Naučnici su analizirali uzorke stolice i podatke o propisanim lijekovima za više od 2.500 učesnika Estonske biobanke, u okviru takozvane Estonske mikrobiomske kohorte.

Rezultati pokazuju da je većina ispitivanih lijekova povezana sa razlikama u sastavu crijevne mikroflore, a kod znatnog broja tih lijekova te razlike su bile mjerljive i godinama nakon prestanka terapije.

„Vecina studija o mikrobiomu uzima u obzir samo lijekove koje osoba trenutno koristi, ali naši rezultati pokazuju da ranija upotreba lijekova može biti podjednako važna, jer je iznenadjujuce snažan faktor u objašnjavanju individualnih razlika u mikrobiomu", rekao je doktor Oliver Aasmets, glavni autor istraživanja.

Narocito upadljiv nalaz odnosi se na benzodiazepine, koji se često propisuju za anksioznost - njihova povezanost sa promjenama crijevne mikroflore bila je uporediva sa efektima antibiotika širokog spektra. Istrazivaci su takođe utvrdili da lijekovi iz iste grupe ne djeluju nužno na isti način - diazepam i alprazolam, koji se propisuju za slična stanja, razlikovali su se po jačini uticaja na crijevne bakterije.

U manjoj grupi učesnika naučnici su analizirali i uzorke stolice uzete u dva navrata, sto im je omogućilo da prate šta se dešava kada osoba počne ili prestane da uzima određeni lijek. Potvrdjeni su trajni efekti povezani sa lijekovima za smanjenje kiseline u želucu, antidepresivima iz grupe selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina, kao i sa antibioticima poput penicilina u kombinaciji i makrolida.

„Ovo je sveobuhvatna sistematska analiza dugoročnih efekata lijekova na mikrobiom, zasnovana na stvarnim medicinskim podacima", izjavila je profesorka Elin Org, odgovorna autorka studije. „Nadamo se da ce ovo podstaći istrazivace i ljekare da uzmu u obzir istoriju uzimanja lijekova prilikom tumačenja podataka o mikrobiomu.

Naucnici navode da bi uzimanje u obzir ranije terapije moglo pomoći da se preciznije razlikuju promjene mikrobioma povezane sa bolešću od onih izazvanih lijekovima koji su uzimani u prošlosti.