Kuzmić u Gradišci: Devet miliona KM za poljoprivredu i najava regionalnog otkupnog centra

Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić sastala se danas u Gradišci sa gradonačelnikom Zoranom Adžićem, gdje su dogovorene mjere za ublažavanje posljedica suše i osnivanje regionalnog otkupno-prerađivačkog centra.

Kuzmić je istakla da je Lijevče polje, uz Semberiju, najveći poljoprivredni resurs Republike Srpske i da zahtijeva velika ulaganja. Prema njenim riječima, za grad Gradišku je u 2026. godini rezervisano preko devet miliona maraka, a Gradiška je izdvojena kao jedan od strateških gradova za dalja ulaganja Vlade Srpske i resornog ministarstva.

Ministarka je posebno pohvalila to što Gradiška nema problema sa vodosnabdijevanjem, sto je, kako je navela, ključno za stabilnost proizvodnje. Najavila je i da će se u narednom periodu raditi na rješavanju pitanja u oblasti lovišta, kao i na privlačenju novih investitora.

Kao glavni cilj sastanka izdvojeno je osnivanje regionalnog otkupno-prerađivačkog centra koji bi trajno riješio problem plasmana domaće hrane. „Gradiška je zbog svog položaja i kapaciteta idealno mjesto za formiranje jednog regionalnog otkupno-prerađivačkog centra“, rekla je Kuzmić, dodajući da je dugoročni cilj jačanje konkurentnosti na tržištu.

Gradonačelnik Adžić je saopštio da je gradska uprava spremna da potpuno uređeno poljoprivredno-građevinsko zemljište u Poslovnoj zoni Nova Topola, ili u budućoj Slobodnoj ekonomskoj zoni Liman, ponudi za simboličnu jednu evru kompaniji koja bi organizovala siguran otkup i preradu. Time bi, kako je naveo, bilo aktivirano oko 4.000 malih poljoprivrednih gazdinstava i otvoren veći broj novih radnih mjesta.

Adžić je podsjetio i da je u posljednje tri do četiri godine, zahvaljujući dodjeli 5.000 hektara poljoprivrednog zemljišta za 330 gazdinstava i nabavci savremene mehanizacije, poput bjeloruskih traktora, opremljenost poljoprivrednika u ovom kraju znatno unaprijeđena.

Tokom razgovora gradonačelnik je ukazao i na neravnopravan položaj domaćih proizvođača zbog primjene CEFTA sporazuma, koji omogućava uvoz proizvoda bez akciza i prelevmana u Bosnu i Hercegovinu, dok je izvoz sa domaćih imanja otežan. Dogovoreno je da lokalne i republičke vlasti zajednički rade na zaštiti i plasmanu domaće proizvodnje.