Istraga CIN-a: ilegalni kopovi uglja godinama pustoše deponiju „Rača" kod Zenice

Na industrijskoj deponiji „Rača" u Zenici lokalne firme godinama bez dozvola i koncesije ilegalno iskopavaju ugalj, otkriva istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). Nezakonita eksploatacija donosi milionske prihode, dok su nadležni organi, uprkos upozorenjima, ostali neaktivni.

Prema navodima CIN-a, na području „Rače" svakodnevno se mašinama izvlače stotine tona uglja koji se zatim prodaje širom Bosne i Hercegovine. Najveće količine, kako tvrde prevoznici, otkupljivači i vlasnici firmi sa kojima su novinari razgovarali, otkupljuje kompanija „Natron-Hayat" iz Maglaja, koja se bavi proizvodnjom celuloze i papira.

Bivši prevoznik koji je radio na crno, poput većine kopača na ovom nalazištu, izjavio je za CIN da devedeset posto svih koji rade na deponiji radi za taj otkupni lanac, dodajući da nadležni organi nikada nisu izašli na teren. Novinari su na više navrata zatekli desetine mašina i bagera, kao i firme iz Zenice povezane sa distribucijom ovog uglja, od čega većina ostvaruje značajan profit.

Vlasnici firmi koje otkupljuju ugalj tvrde da eksploataciju vrše fizička lica, od kojih oni samo kupuju robu. „Nama je predočeno da je to u zakonskim normama", rekao je Mehmed Dizdarević, vlasnik firme „Boki promet", jedne od kompanija koje se bave otkupom.

Prema propisima Federacije Bosne i Hercegovine, za eksploataciju uglja potrebno je ispuniti niz uslova i pribaviti odgovarajuće dozvole. Za područje „Rače", kako navodi CIN, niko od kopača te dozvole nema, a Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, uprkos upozorenjima na problem, izjavilo je da ne posjeduje informacije o aktivnostima na ovoj lokaciji.

Ilegalno kopanje na „Rači" već je odnijelo više života. Jedan od tragičnih slučajeva desio se 15. avgusta 2016. godine, kada su trojica mladih ljudi izgubila život u jami usljed trovanja gasom, dok je jedan od očeva koji je čekao na površini pronašao tijela svog sina i još dvojice kopača. I pored ovakvih tragedija, eksploatacija na deponiji nastavljena je bez prekida, prijeteći devastacijom zemljišta na površini većoj od 100 hektara.