Fosili otkrivaju da su divovski krokodili vladali lancem ishrane u Južnoj Americi prije 10 miliona godina

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Vertebrate Paleontology pokazuje da su krokodilske vrste bile najvažniji predatori u Južnoj Americi tokom miocena, prije više od 10 miliona godina, kada je veliko jezero prekrivalo velik dio kontinenta.

Prema studiji, na obalama tog jezera lovio je širok spektar predatora - anakonde, sabljozube sisare, nesposobne za let takozvane „ptice terora“ i sebecide, kopnene rođake krokodila. Ipak, analiza fosila pokazala je da su upravo krokodili bili dominantna grupa lovaca, posebno kada je riječ o velikom plijenu.

„Bilo je toliko dostupnog plijena da ga sisari predatori nisu mogli sve da pojedu“, kaže Oskar Vilson, postdoktorski istraživač na Univerzitetu u Helsinkiju. „Naša nova studija pokazuje da su krokodili bili najvažniji predatori ovog regiona, naročito kada je riječ o lovu na krupan plijen.“

Na obalama jezera živjela je i velika raznovrsnost biljojeda - divovski kopneni ljenjivci, glyptodonti, srodnici oklopnika, kao i nekoliko grupa kopitara poput astrapoteria i toksodontida, koji su mogli da teže i preko tone. Najveći predator tog doba bio je krokodil vrste Purussaurus neivensis, srodnik današnjih kajmana, dugačak sedam metara i težak oko 1.800 kilograma. Prema studiji, ova vrsta je vjerovatno bila na vrhu lanca ishrane i mogla je da utiče na brojnost populacija biljojeda.

Istraživanje se zasniva na analizi fosila iz muzejskih zbirki, starih između 10,5 i 16 miliona godina. Naučnici su kao dokaz koristili tragove ugriza i zuba koje su predatori ostavili na fosilima biljojeda, jer su to jedini direktni dokazi interakcije između vrsta. „Učestalost tragova koje je vjerovatno ostavio Purussaurus ukazuje na to da je bio važan predator u ovim tropskim ekosistemima“, zaključuje Vilson.