Fibrilacija atrija povećava rizik od moždanog udara, ali uz pravilno liječenje pacijenti mogu živjeti decenijama

Fibrilacija atrija je najčešći trajni poremećaj srčanog ritma kod odraslih, koji se očituje nepravilnim i ponekad ubrzanim kucanjem srca zbog haotične električne aktivnosti u pretkomrama. Iako sama po sebi nije životno ugrožavajuća, značajno povećava rizik od moždanog udara i zatajenja srca.

Prognoza zavisi od brojnih faktora - dobi pacijenta, prisustva drugih bolesti, uspješnosti liječenja i pridržavanja terapije. Osobe koje nemaju značajno oštećenje srca i redovno uzimaju propisanu terapiju često imaju vrlo dobru dugoročnu prognozu i mogu živjeti aktivnim životom decenijama.

Najvažnija komplikacija je moždani udar, koji nastaje kada se zbog nepravilnog stezanja pretkomora krv zadržava i formira ugruške. Ako se ugrušak odvoji i krvotokom dođe u mozak, može začepiti moždanu arteriju. Kod pacijenata koji uzimaju odgovarajuću antikoagulantnu terapiju rizik od moždanog udara smanjuje se za više od polovine.

Dugotrajno ubrzan rad srca povećava opterećenje srčanog mišića, što može dovesti do njegovog slabljenja. Kod nekih pacijenata fibrilacija atrija uzrokuje zatajenje srca, dok kod drugih nastaje kao njegova posljedica, stvarajući začarani krug u kojem jedno stanje pogoršava drugo.

Savremeno liječenje uključuje lijekove za kontrolu ritma i otkucaja srca, antikoagulantnu terapiju za sprječavanje ugrušaka, katetersku ablaciju koja može trajno ukloniti poremećaj, te liječenje popratnih bolesti poput visokog krvnog pritiska i dijabetesa.

Prognoza ne zavisi samo od lijekova već i od životnih navika. Održavanje zdrave tjelesne težine, redovna tjelesna aktivnost, prestanak pušenja, umjeren unos alkohola, kvalitetan san i liječenje apneje u snu mogu značajno smanjiti učestalost epizoda fibrilacije atrija. Pacijenti trebaju hitno potražiti pomoć ako osjete oštar bol u grudima, iznenadnu slabost, otežano disanje ili znakove moždanog udara.