Atlantski okean guta ribarsko naselje na jugu Nigerije

Naselje Ajetoro na jugu Nigerije, dom za oko 10.000 ljudi, godinama nestaje pod talasima Atlantskog okeana, a stanovnici su primorani da se stalno sele dublje u kopno dok im more guta kuće.

Ajetoro je 1947. godine osnovala grupa hrišćana nadahnutih komunističkim idejama, sa ciljem da izgradi zajednicu zasnovanu na zajedničkom vlasništvu nad imovinom. Naselje je zbog toga dobilo nadimak „srećno mjesto“, ali danas je jedan od najvidljivijih primjera obalne erozije u Nigeriji.

Prema istraživanju stručnjaka za prostorno planiranje Barnabasa Ogrime Džejmsa, obalna linija Ajetora se između 1987. i 2022. godine povlačila u prosjeku 15 metara godišnje. Časopis „Scientific Reports“ je 2024. godine procijenio da nivo mora u Gvinejskom zalivu u Zapadnoj Africi raste oko 3,9 milimetara godišnje, što je oko 10,5 odsto brže od globalnog prosjeka.

Tradicionalni kralj Ajetora Oluvambe Odžagbohunmi ispričao je da je njegova palata nekada imala 100 soba, a danas ih je ostalo tek desetak. „Ovo je naša zemlja. Gdje da idemo? Komplikovano je“, rekao je kralj, dodajući da mu je spavaću sobu sada od okeana dijeli samo zid, a u aprilu je oluja na sedmicu zarobila stanovnike palate u zgradi zbog nadolazeće vode.

Ribar i kraljev lični pomoćnik Tomson Akingboje ispričao je da je od 2019. godine, kada mu je more progutalo očevu kuću, jedino uspio da sačuva svoju univerzitetsku diplomu. Neke porodice su se, kako je naveo, selile i po tri puta.

Istraživač pejzažne arhitekture na Univerzitetu u Lagosu Oluvasegun Babatunde Esan objašnjava da dio problema leži i na kopnu - plavne ravnice, močvare i obalna područja koja bi upijala talase i poplavne vode sve češće se raščišćavaju za gradnju zbog rastuće potražnje za zemljištem duž 850 kilometara nigerijske obale. On predlaže strožu regulaciju gradnje i sadnju mangrova i kokosovih palmi kao prirodnih brana.

Jedini zdravstveni centar u naselju more je takođe odnijelo. Zdravstvena radnica Omomije Oluvaseun, koja pomaže ženama da rode i u uslovima kada voda dopire do prozora, kaže da stanovnici zbog slane i zagađene vode obolijevaju od povišenog krvnog pritiska i bolesti poput tifusa i dijareje, jer nemaju drugu vodu za kuvanje. Ajetoro povremeno dobija pomoć od državnih agencija i nevladinih organizacija, ali stanovnici smatraju da ta pomoć nije dovoljna.