Svjetski dan prevencije samoubistva obilježen u Prijedoru, stručnjaci pozivaju na otvoren razgovor

Povodom Svjetskog dana prevencije samoubistva, 10. septembra, u Prijedoru je na Malom gradskom trgu organizovan razgovor sa građanima i podjela promotivnog materijala o prevenciji suicida. Ovogodišnja kampanja nosi poruku „Samoubistvo: Slušaj. Razgovaraj!“, sa ciljem da se podigne svijest o značaju pravovremenog prepoznavanja problema i pružanja podrške ljudima u teškim životnim trenucima.

Manifestaciju su organizovali Dom zdravlja Prijedor i Grad Prijedor. O značaju porodice, škole i vaspitanja govorio je profesor u penziji Ratko Joveš, koji je tokom četiri decenije rada u srednjoj školi pratio promjene u odrastanju mladih. „Najvažnije je vaspitanje, ali ono mora biti koordinisano između kuće i škole. Taj kontakt smo izgubili. Roditelji često nemaju dovoljno vremena da se posvete djeci, dok su škole sve više postale obrazovne, a sve manje vaspitne ustanove“, rekao je Joveš, dodajući da otuđenost i prekomjerna upotreba telefona dodatno smanjuju neposrednu komunikaciju među ljudima. Kao poseban društveni problem izdvojio je i klađenje, koje kroz gubitak novca i zaduživanje može dovesti do osjećaja bezizlaznosti.

O odgovornosti medija govorio je prim. dr Goran Račetović, načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja, podsjetivši da su prije desetak godina izrađene smjernice za odgovorno izvještavanje o samoubistvima. „Moramo razmišljati i o onima koji su ostali bez članova svoje porodice i ponuditi smjernice za medijsko izvještavanje koje bi trebalo da bude u skladu sa etičkim i medicinskim pravilima“, rekao je Račetović, naglašavajući da se samoubistvo smatra i svojevrsnim neuspjehom zajednice koja na vrijeme nije prepoznala problem.

Načelnica Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu politiku Grada Prijedora Olivera Brdar Mirković istakla je da je suicid teška tema o kojoj se još uvijek nedovoljno otvoreno govori. „Nekada jedan razgovor ili obraćanje pažnje na ponašanje koje izlazi iz uobičajenih okvira nekome može spasiti život“, rekla je Brdar Mirković. Predavanja za učenike i nastavnike, planirana u okviru kampanje, odgođena su za naredni period zbog prekida nastave u školama.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu se godišnje registruje oko 720.000 samoubistava. U Bosni i Hercegovini stopa suicida iznosi 8,3 na 100.000 stanovnika, što odgovara približno 300 slučajeva godišnje, čime se zemlja nalazi na 90. mjestu među 182 države svijeta. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u Srpskoj se godišnje evidentira između 140 i 200 slučajeva samoubistava, pri čemu muškarci čine oko 75 do 80 odsto slučajeva.

Master psihologije Gorica Vasić objasnila je da se znaci upozorenja manifestuju kroz povlačenje iz društva, nagle promjene raspoloženja, zanemarivanje lične higijene i traženje utjehe u alkoholu ili drugim supstancama. Prema njenim riječima, najugroženije grupe su adolescenti izloženi vršnjačkom i sajber nasilju, muškarci stariji od 65 godina skloni izolaciji, te osobe koje žive same ili se bore sa zavisnostima. „Osoba u krizi ne želi da umre, ona želi da prestane nepodnošljiva bol i patnja koju u tim trenucima osjeća. Najvažnija poruka koju bi svi trebalo da usvojimo jeste da niko kroz mrak ne mora prolaziti sam“, poručila je Vasić.