Mještani Bukove Kose kod Prijedora protestovali zbog rudnika: „Uništava nam imovinu, vodu i vazduh“

Mještani Bukove Kose i okolnih naselja okupili su se danas na Gradskom trgu u Prijedoru, tražeći zatvaranje rudnika uglja i prestanak devastacije njihovog životnog prostora. Poseban povod za protest bila je odluka Vlade Republike Srpske o izdavanju nove ekološke dozvole kompaniji „Drvo-export“ iz Teslića.

Mještani su upozorili da im rudarski radovi na Bukovoj Kosi posljednje tri godine uništavaju privatnu imovinu i izvore vode, kao i da zagađuju vazduh. Bojana Knežević iz Gornjeg Jelovca navela je da je poseban problem ugalj sa visokim procentom sumpora koji se pali na deponijama.

„To je ugalj sa visokim procentom sumpora i on se pali, nebitno kakva je temperatura. Oni su unazad godinu dana napravili tri velike deponije koje svakodnevno gore. Gušimo se u sumporu i svako zna šta to znači za zdravlje. Tu je ugrožen veći teren“, rekla je Knežević.

Posebno ogorčenje kod mještana izazvala je odluka Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju da kompaniji „Drvo-export“, koja eksploatiše ugalj na ovom području, izda novu ekološku dozvolu. Miroslav Stakić, mještanin Bukove Kose, istakao je da je odluka donesena neposredno pred najavljeni protest.

„Vidjeli smo juče da je Vlada ekspresno donijela odluku o dodjeli nove ekološke dozvole, međutim zanemarili su činjenicu da je to ekološka dozvola za 9,15 hektara. Postavlja se pitanje gdje je još 30 hektara na kojima izvode radove“, rekao je Stakić, koji je pozvao ministra Vipotnika da lično dođe na područje Bukove Kose i „udahne taj sumpor“.

Mještani tvrde da kompanija „Drvo-export“ nastavlja rudarske radove uprkos ranijim sudskim odlukama i zabranama, te da bageri nesmetano rade na širem području od onog za koje je izdata dozvola. Prema njihovim navodima, institucije umjesto zaštite stanovništva svojim odlukama omogućavaju nastavak eksploatacije.

Okupljeni su poručili da neće odustati od zahtjeva da se rudnik zatvori i da se zaštite ljudi, privatna imovina i prirodni resursi, tražeći odgovore na pitanje kako je moguće izdati ekološku dozvolu za ograničenu površinu dok se radovi, prema njihovim tvrdnjama, izvode na znatno širem terenu.