Poljoprivrednici u Srpskoj traže veći agrarni budžet i pravedniju raspodjelu novca

Poljoprivredni proizvođači u Republici Srpskoj upozoravaju da agrarni budžet od oko 180 miliona KM, koliki se očekuje i naredne godine, više nije dovoljan zbog rasta cijena goriva i repromaterijala, a dio njih smatra da je problem i u načinu na koji se novac raspoređuje.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, kaže da poljoprivrednicima sve teže pada pokrivanje troškova proizvodnje, dok je budžet za poljoprivredu već treću godinu zaredom na istom nivou. „Vidite i sami, sve je manje poljoprivrednika, a budžet je isti. Već treću godinu se predlaže ista priča. Vidjećemo kakva je situacija i koliko će ljudi uopšte ostati da se bavi poljoprivredom, pošto je situacija alarmantna“, rekao je Bakajlić, dodajući da bi podrška države trebalo bolje da bude osmišljena i da sredstva, i pri sadašnjem iznosu, mogu da zadovolje veći dio proizvođača ako se pravilno raspodjeljuju.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, procjenjuje da bi agrarni budžet trebalo da bude povećan za najmanje 30 odsto zbog najavljenog rasta cijena nafte i repromaterijala. Prema njegovim riječima, sadašnji regres od 80 feninga po litru dizela postaje nedovoljan ako cijena nafte poraste, dok distributeri najavljuju poskupljenje repromaterijala od 20 do 30 odsto, a poskupljenja se očekuju i kod sjemenskog i sadnog materijala. Ilić dodaje da su cijene povrća trenutno niske, što dodatno otežava položaj proizvođača.

Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske, smatra da budžet ne bi nužno morao da bude veći ukoliko bi se sredstva racionalnije usmjeravala direktno u proizvodnju. On upozorava da agrarni budžet sadrži stavke koje se, po njegovoj ocjeni, ne tiču direktno proizvodnje, poput podrške naučnim institucijama i raznim „unapređenjima“. „U taj naš budžet se ušetalo sve i svašta. Ima dosta stavki koje se ne tiču proizvodnje... Ja bih dao medalju za izmišljanje podrški“, rekao je Arsenić.

Arsenić bi podržao povećanje budžeta za 30 odsto samo ako bi novac bio usmjeren u razvoj ruralnih i zabačenih sredina. Kritikovao je i način na koji se dodjeljuje podrška za nabavku traktora, navodeći da mnogi kupljeni traktori prave svega 50 radnih sati godišnje, dok bi tek traktor sa 300 do 900 radnih sati opravdao dobijenu podršku. „Ako nemamo neki bolji model podrške nabavci traktora, onda nam ne treba nikakav. Ja bih predložio i podržao da se traktori izbace iz podrške dok se to nešto ne reguliše“, rekao je Arsenić.