Obilježen Međunarodni dan pismenosti: upozorenja na pad pismenosti kod mladih

Svijet je danas, 8. septembra, obilježio Međunarodni dan pismenosti, a UNESKO upozorava da najmanje 739 miliona ljudi starijih od 15 godina i dalje nema osnovne vještine čitanja i pisanja. U Prijedoru nastavnici i bibliotekari upozoravaju da problem pogađa i mlade generacije, uprkos visokom nivou obrazovanja.

Ovogodišnji dan obilježava se pod sloganom „Pismenost za ljude, planetu i prosperitet", kojim UNESKO ističe značaj pismenosti za uključivanje ljudi u društvo, održivi razvoj i ekonomski napredak. Prema podacima ove organizacije, četvoro od deset djece ne dostiže minimalni nivo sposobnosti čitanja, dok je tokom 2023. godine čak 272 miliona djece i adolescenata bilo van škole.

Centralna svečanost povodom dana održava se danas i sutra u meksičkoj saveznoj državi Čijapas, u organizaciji UNESKO-a i Vlade Meksika. U okviru dvodnevnog programa biće uručeno šest međunarodnih nagrada UNESKO-a za pismenost, kojima se odaje priznanje istaknutim programima iz različitih dijelova svijeta. Ove godine navršava se i 60 godina otkako je UNESKO, na 14. zasjedanju Generalne konferencije 1966. godine, ustanovio ovaj dan.

U Prijedoru, gdje je problem pismenosti mladih posebno primjetan, sagovornici upozoravaju da digitalne skraćenice iz poruka sve više prelaze u svakodnevni govor. „Naša omladina danas je polupismena i meni je najžalosnije što su to mladi i edukovani ljudi koji su fakultete završili. Prema mom iskustvu, iz nekadašnje srednje škole izlazilo se pismenije nego danas sa fakulteta", kazala je jedna Prijedorčanka.

Branka Kovačević, stručni saradnik bibliotekar u Ugostiteljsko-ekonomskoj školi, ističe da dio učenika ni u srednjoj školi ne zna kako treba da piše i čita, a da je posebno zapostavljena funkcionalna pismenost, odnosno sposobnost povezivanja znanja iz različitih oblasti. „Mislim da su učenici dosta opterećeni ocjenama i gradivom u osnovnoj školi, a da se zanemare neke stvari koje njih kasnije stižu", objasnila je Kovačevićeva.

Prema njenim riječima, rješenje se krije u svakodnevnom razgovoru sa djecom, jer se time podstiču funkcije mozga važne za razvoj govora, za razliku od pasivnog gledanja televizije. Ona smatra da bi trebalo više ulagati u obrazovanje - od stručnog usavršavanja bibliotekara i nastavnika do opremanja školskih biblioteka novim naslovima za sve uzraste.

UNESKO poručuje da je, uprkos napretku ostvarenom tokom proteklih šest decenija, pismenost i dalje osnovno ljudsko pravo i jedan od ključnih preduslova za mir i održivi razvoj u svijetu.