Pola vijeka od serije "Grlom u jagode" - portret generacije koji i dalje živi

Ovih dana se obilježava pola vijeka od emitovanja prve epizode serije "Grlom u jagode" Srđana Karanovića, kultnog ostvarenja uz koje su odrasle brojne generacije na prostorima bivše Jugoslavije.

Serija je imala samo deset epizoda, ali je njen uticaj na popularnu kulturu vidljiv i danas. "Ono što je 'Grlom u jagode' uspjelo jeste da postane mnogo više od serije. Postala je sjećanje na jedan grad, jednu generaciju i jedan način života koji više ne postoji", ocjenjuje reditelj Goran Stanković.

Reditelj Stefan Arsenijević, koji se posebno bavio ovom temom u knjizi intervjua povodom 40 godina serije, naglašava da djelo i poslije pola vijeka ostaje jedna od najoriginalnijih i najvoljenijih serija. "Formalno zadivljujuća, emotivno kompleksna, inventivna, duhovita, prebogata idejama, ona je savršeno iskren i tačan, gorak i nježan portret našeg mentaliteta. Naših vrlina i naših slabosti", kaže Arsenijević.

Filmski i muzički kritičar Slobodan Vujanović Fridom ističe da je serija bila o "skoro iskorijenjenoj civilizaciji", dok književnica i rediteljka Vida Ognjenović naglašava njen značaj zbog zaokreta ka modernom televizijskom jeziku. "Bila je to serija o sukobu mladih sa društvenom regulativom kojom je sve normirano, pa i mladalačke nedoumice i ambicije", objašnjava Ognjenović.

Reditelj Vladimir Tagić prepričava da su njegovi roditelji gledajući seriju stalno ponavljali: "Evo, baš ovako smo mi živjeli, isto ovako!". "Uhvatiti istinu o čitavoj jednoj generaciji... mislim da nema većeg umijeća u umjetnosti nego dosegnuti taj ideal", ocjenjuje Tagić.