Bolja hidrologija smanjila uvoz struje u BiH, suficit u trgovini porastao

Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine znatno smanjila uvoz električne energije, zahvaljujući povoljnoj hidrologiji i boljem radu hidroelektrana, što je dovelo do rasta trgovinskog suficita u razmjeni struje.

Prema podacima Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH, zemlja je od januara do juna izvezla električne energije u vrijednosti od 346,97 miliona KM, što je 21 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, uvoz je pao za čak 47,5 odsto, na 180,77 miliona KM.

Zbog znatno izraženijeg pada uvoza u odnosu na pad izvoza, trgovinski suficit u razmjeni struje povećan je za 70,81 milion KM, sa 95,39 miliona KM na 166,20 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom tako je skočila sa 127,7 na 191,9 odsto.

Najveći dio izvezene struje otišao je na tržište Srbije, u vrijednosti od 168,5 miliona KM, zatim Hrvatske sa 56,5 miliona KM i Slovenije sa 45,88 miliona KM. Značajan izvoz ostvaren je i prema Švajcarskoj, Crnoj Gori, Nizozemskoj i Albaniji, dok su manje količine prodate Mađarskoj i Slovačkoj.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, rekao je za Nezavisne novine da je smanjenje uvoza prije svega posljedica dobre hidrologije u prvih šest mjeseci. "Hidrologija je bila dobra, a riječ je o mjesecima kada realno ima dosta kiše, tako da je logično bilo očekivati da će hidroelektrane raditi. To je, po mom mišljenju, ukratko objašnjenje ovakvih rezultata", kazao je Bečarević.

Upozorio je, međutim, da je za konačne zaključke potrebno sačekati kraj godine, jer je u posljednja dva do tri mjeseca hidrologija bila znatno slabija. "Nije bilo kiše i vrlo je vjerovatno da će zbog slabijeg rada hidroelektrana doći do porasta uvoza električne energije", rekao je Bečarević, dodajući da će tek podaci za cijelu godinu pokazati stvarnu sliku na tržištu struje.

Rast ukupnog izvoza BiH u drugom kvartalu najviše je posljedica povećanja izvoza metala, mašina i proizvoda elektroindustrije, koji su ublažili negativne efekte pada izvoza energije, prehrambenih i hemijskih proizvoda. Iz Spoljnotrgovinske komore BiH naveli su da usporavanje prerađivačke industrije u Evropskoj uniji i ponovna energetska kriza posebno pogađaju tekstilnu i drvoprerađivačku industriju.