Japanska potražnja za drvenim peletom ubrzava sječu suma u Indoneziji

Nagli rast proizvodnje drvenog peleta i sjeckane biomase u Indoneziji ubrzava krčenje tropskih suma, pokazuje nova satelitska analiza ekoloških organizacija. Najveci kupac te biomase je Japan, koji je uvoz uveliko povećao u sklopu napora da ostvari sopstvene ciljeve u obnovljivoj energiji.

Prema podacima organizacije Auriga Nusantara, Indonezija je izdala najmanje 45 koncesija za proizvodnju biomase koje pokrivaju vise od 750.000 hektara prirodne sume. Direktor te organizacije Timer Manurung kaže da je biomasa postala novi pokretač krčenja suma u zemlji, uz napomenu da se najveći dio proizvoda izvozi, prije svega u Japan.

Svjetska potrošnja bioenergije porasla je za vise od 55 odsto između 2015. i 2024. godine, prema podacima Medjunarodne agencije za energiju. U Japanu biomasa učestvuje sa manje od šest odsto u proizvodnji električne energije, navodi Institut za održivu energetsku politiku te zemlje.

Japan je 2025. godine uvezao rekordnih 8,64 miliona tona drvenog peleta, sto je 35 odsto vise nego godinu ranije, prema podacima centra Global Trade Algorithmic Intelligence Center. Uvoz peleta iz Indonezije je u istom periodu porastao za vise od 500 odsto - sa 66.460 tona u 2023. na 402.310 tona u 2025. godini.

Manurung upozorava da će sjeca posebno pogoditi starosjedilačke zajednice koje žive u koncesionim područjima, među njima i izolovanu zajednicu Polahi. „Potpuno će nestati prirodni pokrivač koji im omogućava život i koji je sastavni dio njihove kulture“, rekao je on. Istraživanje takođe pokazuje da bi sirenje sječe moglo ugroziti nedirnute sume koje su staništa ugroženih vrsta poput tarzijera, endemskih bivola i divljih svinja.

Kriticari upozoravaju da sagorijevanje biomase na bazi drveta može ispustiti vise ugljenika nego ugalj, dok sjeca stabala značajno smanjuje sposobnost suma da uklanjaju ugljenik iz atmosfere. Strucnjaci, uključujući Medjunarodnu agenciju za energiju, naglašavaju da bi potražnju za biomasom trebalo zadovoljavati održivo, na primjer korišćenjem otpada i ostataka usjeva umjesto pretvaranja šumskog zemljišta u zasade za bioenergiju.

Indonezijska ministarstva životne sredine i šumarstva, kao i energetike i mineralnih resursa, nisu odgovorila na zahtjeve za komentar.